U nikšićkim Muzejima i galerijama tokom ove godine planiraju sanaciju i restauraciju Dvorca kralja Nikole koji je kulturno dobro od nacionalnog značaja. Objekat je izgrađen 1900. godine po projektu čuvenog arhitekte dr Josipa Sladea, u vlasništvu je države, a Opština Nikšić je držalac kulturnog dobra.
– Centar za konzervaciju i arheologiju sa Cetinja od početka godine radi na izradi konzervatorskog projekta za sanaciju i restauraciju Dvorca kralja Nikole i očekujemo da će taj posao biti završen za dva mjeseca. Kako njihove ekipe stručnjaka, aktivne su i naše, a nakon završetka projekta krenuće se u redovnu proceduru raspisivanja tendera za izbor izvođača i konkretne radove – kazala je za „Dan” Jelena Đukanović, direktorica JU Muzeji i galerije Nikšića.
Za 118 godina od izgradnje Dvorac je u više navrata rekonstruisan. Međutim, navode u ovoj ustanovi, nikada se nije pristupilo mjerama koje bi objektu „vratile” njegov prvobitni izgled. U toku Drugog svjetskog rata jedno krilo Dvorca bilo je porušeno, a potom je taj dio dograđen. Đukanovićeva je istakla da je u Dvorcu svojevremeno bila osnovna škola i nikšićka Gimnazija, a od 1984. godine u njega je useljen Zvičajni muzej, tako da je Dvorac uvijek prilagođavan trenutnim namjenama.
– Ono što je važno je da, bez obzira na dotadašnje rekonstrukcije, nikad nije postojala prava namjera da mu se vrati onaj prvobitni sjaj i da to bude zaista zamisao dr Sladea. Ovoga puta ćemo insistirati upravo na tome. Imamo rijetku sreću da u Državnom arhivu Crne Gore postoji kompletna dokumentacija iz vremena zidanja Dvorca. Nažalost, originalni projekat dr Sladea po našim saznanjima nije sačuvan, ali zato je kompletna dvorska deskriptivna dokumentacija dostupna. Tako da znamo tačno koje je drvo korišćeno, koji materijali, koji majstori su radili, i iz koje radionice. To su nam dragocjeni podaci koji nas i obavezuju da ovaj objekat, koji ima i istorijsku, arhitektonsku i umjetničku i uopšte kulturnu vrijednost, ne samo za Nikšić već i cijelu državu, bude tretiran na pravi način, da zaista ovoga puta restauracija i sanacija zgrade budu dovedene do perfekcije, najavila je Đukanovićeva.
Osim Zavičajnog muzeja u objektu su trenutno dvije galerije, „Nikola I” i „Ilija Šobajić”, zatim Narodna biblioteka „Njegoš” koja će najvjerovatnije biti izmještena, kao i jedinica Državnog arhiva koja će uskoro biti preseljena u nove prostorije. Đukanovićeva naglašava da će na Dvorcu biti izvedeni kompleksni radovi koji podrazumijevaju sanaciju krova, prilagođavanja tavanskih prostorija za kancelarije Ustanove, vraćanje preostalih prostorija u prvobitno stanje, te uvođenje adekvatnog sistema za grijanje čime će se za muzej obezbijediti predviđeni uslovi za muzejske zbirke. Novom rekonstrukcijom Dvorac će imati veću galeriju, ali i smisleniji muzejski prostor koji bi omogućavao savremene postavke.B.B.


Planiraju i istraživanje Bedema

U ovoj godini, najavila je Đukanovićeva, pažnja će biti usmjerena i na nikšićki Bedem, odnosno Kulu Nebojša za koju će se raditi konzervatorski projekat. Ona očekuje da bi taj, kako kaže najmarkantniji objekat na Bedemu, do kraja sezone trebalo da ponovo ima prvobitan sjaj.
– Kad je u pitanju Bedem pozabaviće se i ostalim radovima, poput redovnog čišćenja i održavanja. Trebalo bi negdje u neko dogledno vrijeme da se pozabavimo i arheološkim istraživanjima jer Bedem, osim parcijalno, nikada nije istražen, a mislim da ćemo upravo iz arheoloških istraživanja saznati još dosta o istoriji Nikšića, naglasila je Đukanovićeva.